U Sarajevu sutra počinje dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), koja bi mogla imati veliki značaj za buduću ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Očekuje se da jedna od ključnih tema bude imenovanje novog visokog predstavnika u BiH, ali i pitanje budućih ovlasti OHR-a, posebno Bonskih ovlasti koje omogućavaju donošenje odluka i smjene zvaničnika u izuzetnim političkim okolnostima.
Uoči sjednice, nakon pet godina bez javnih istupa u medijima, otvorenim pismom članovima PIC-a obratio se bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, koji je ovu funkciju obavljao 12 godina.
Inzko je u pismu uputio, kako je naveo, „SOS civilizovanom svijetu“, pozivajući međunarodne aktere da dobro razmisle prije donošenja odluka koje bi mogle oslabiti mandat OHR-a.
„OHR nije prepreka evropskom putu BiH“
Bivši austrijski diplomata posebno se osvrnuo na tvrdnje pojedinih domaćih i međunarodnih političkih aktera da prisustvo visokog predstavnika sprječava unutrašnji dogovor u Bosni i Hercegovini i usporava približavanje Evropskoj uniji.
Inzko takve tvrdnje odbacuje i smatra da OHR, ukoliko postoji politička volja, može biti instrument koji pomaže stabilnosti i reformama.
„Iz mog iskustva iz prve ruke, kao dvanaestogodišnjeg visokog predstavnika, odgovorno tvrdim da OHR nije prepreka na putu ka EU – naprotiv, ako se to od njega zatraži, on taj put može ubrzati. Silama destrukcije smeta prisustvo visokog predstavnika jer on u konačnici može iskoristiti Bonske ovlasti za rješavanje njihovih trajnih blokada u državnim institucijama“, poručio je Inzko.
Podsjetio na godine političkih blokada
Bivši visoki predstavnik naglasio je da su politički lideri u Bosni i Hercegovini tokom godina imali brojne prilike za dogovor i kompromis, ali da je napredak često zaustavljan zbog političkih blokada, ultimatuma i prijetnji.
Prema njegovim riječima, stabilna budućnost države ne može se graditi u atmosferi stalnih kriza i osporavanja osnovnih institucija.
Kao primjere dugogodišnjih zastoja naveo je pitanje teksta državne himne Bosne i Hercegovine, uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112, ali i višegodišnje neuspješne pokušaje donošenja zakona o zabrani negiranja genocida.
Podsjetio je da je taj zakon nametnuo upravo on na kraju svog mandata, nakon što domaće institucije nisu uspjele postići dogovor.
Upozorenje zbog mogućeg slabljenja OHR-a
U svom obraćanju Inzko upozorava da bi uklanjanje ključnih instrumenata međunarodne zajednice moglo imati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice za Bosnu i Hercegovinu i širi region.
Smatra da Bonske ovlasti nisu prepreka demokratiji, već posljednji mehanizam zaštite u situacijama kada političke blokade prijete funkcionisanju države.
Prema njegovom mišljenju, oni koji zagovaraju ukidanje ili značajno smanjenje ovlasti OHR-a moraju imati jasan odgovor na pitanje šta će zamijeniti taj mehanizam ukoliko dođe do novih kriza.
Podsjetio na uspjehe nakon Daytona
Na kraju pisma Inzko je podsjetio i na rezultate koji su, kako navodi, ostvareni zajedničkim radom međunarodne zajednice i domaćih institucija nakon rata.
Među najvažnijim primjerima izdvojio je formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine od tri nekadašnje zaraćene vojske, uspostavljanje jedinstvenih pasoša, registarskih tablica i formiranje Granične policije BiH.
Poručio je da ti primjeri pokazuju da narodi u Bosni i Hercegovini mogu živjeti i raditi zajedno, ali da su trenutne unutrašnje i spoljne blokade ozbiljna prijetnja budućnosti zemlje.
Inzko je zaključio da međunarodna zajednica mora pažljivo razmotriti sve posljedice prije donošenja odluka koje bi mogle promijeniti dosadašnju ulogu OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
