Domovinski pokret (DP) zatražio je hitno pokretanje političke inicijative za uspostavljanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz poziv da se unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj postigne dogovor o konkretnim potezima koji bi, prema njihovom mišljenju, riješili pitanje položaja Hrvata u BiH.
Iz ove stranke poručuju da bi takav model bio jednostavno provediv i da bi omogućio očuvanje Federacije BiH, ali istovremeno osigurao Hrvatima mogućnost izbora, kako navode, legitimnih političkih predstavnika.
Prijedlog hrvatske izborne jedinice i poruka o Herceg-Bosni
U saopćenju Domovinskog pokreta posebno se naglašava da predložena hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne bi morala biti teritorijalno povezana niti predstavljati poseban teritorijalni prostor.
Prema njihovom tumačenju, cilj takvog rješenja bio bi promijeniti postojeći izborni model i spriječiti situacije u kojima, kako tvrde iz DP-a, jedan narod može odlučujuće uticati na izbor političkih predstavnika drugog konstitutivnog naroda.
Iz stranke navode da bi se ovim modelom otklonile dugogodišnje političke rasprave oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Ističu da njihov prijedlog može smetati samo onima koji žele zadržati postojeći sistem, za koji tvrde da Federaciju BiH vodi prema političkoj dominaciji većinskog naroda.
DP je uputio i upozorenje o mogućim političkim posljedicama ukoliko, kako navode, ne bude pronađeno trajno rješenje za položaj Hrvata u BiH.
„Ukoliko ovaj prijedlog ne bude prihvaćen, hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje na stanje prije sporazuma, što bi značilo povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u čemu će tada imati punu podršku DP-a“, navodi se u njihovom saopćenju.
Pozivanje na Washingtonski i Daytonski sporazum
Iz Domovinskog pokreta podsjećaju da su Hrvati u Bosni i Hercegovini tokom devedesetih godina pristali uključiti Herceg-Bosnu u Federaciju BiH na zahtjev Republike Hrvatske i uz učešće međunarodnih aktera koji su bili uključeni u tadašnje mirovne procese.
Prema njihovom stavu, dogovoreni politički principi nisu u potpunosti provedeni, zbog čega smatraju da je potrebno otvoriti novo pitanje institucionalne zaštite hrvatskog naroda u BiH.
Navode da Hrvati, kako tvrde, ne ugrožavaju zajedničku državu, nego da problem predstavljaju oni koji odstupaju od principa Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.
Posebno ističu pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, tvrdeći da postojeći sistem omogućava izbor kandidata koji nema većinsku podršku hrvatskog biračkog tijela.
Poziv hrvatskim institucijama na djelovanje
Domovinski pokret pozvao je predsjednika Hrvatskog sabora da po hitnoj proceduri uvrsti raspravu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini na prvo naredno zasjedanje.
Traže usvajanje deklaracije ili rezolucije kojom bi se definisao zvanični stav Republike Hrvatske prema ovom pitanju.
Također su pozvali predsjednika Republike Hrvatske da preduzme službene korake, nakon čega bi, prema njihovom prijedlogu, najviši hrvatski zvaničnici trebali upoznati međunarodne partnere s usvojenim stavovima.
Posebno se spominju Sjedinjene Američke Države i države članice Evropske unije kao potpisnici i ključni međunarodni akteri uključeni u političke procese u BiH.
Poruka Bošnjacima i poziv na dogovor
U završnom dijelu saopćenja, koje potpisuje predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, upućen je poziv Bošnjacima u Federaciji BiH da prihvate razgovore o rješavanju hrvatskog pitanja.
Iz DP-a smatraju da bi dogovor o novom modelu političkog predstavljanja bio temelj za dugoročnu stabilnost, funkcionisanje institucija i očuvanje Federacije BiH.
Poručuju da Hrvati neće prihvatiti koncept građanske Bosne i Hercegovine ukoliko on, prema njihovom mišljenju, ne garantuje ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Zaključuju da je potrebno pronaći političko rješenje koje će omogućiti predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i dugoročnu stabilnost Bosne i Hercegovine.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
