Naslovnica Regija NOVI POKAZATELJI: Loše vijesti za Hrvatsku iz Evrope

NOVI POKAZATELJI: Loše vijesti za Hrvatsku iz Evrope

312

Blago zahlađenje optimizma u hrvatskoj ekonomiji obilježilo je februar, pokazuju podaci Evropske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) spustio se na 105,9 bodova, što je pad od 0,4 boda u odnosu na januar. Time je nastavljen negativan trend započet početkom godine, a pokazatelj je sada na najnižoj tački od septembra prošle godine.

Najveći teret pada ponijela je industrija. Smanjenje indeksa za 1,6 bodova rezultat je slabijih procjena proizvodnje i smanjenog obima narudžbi. Iako su ocjene trenutne situacije nepovoljnije, dio menadžera vjeruje da bi u narednim mjesecima moglo doći do rasta izvoza i stabilizacije proizvodnje.

U sektoru usluga zabilježen je pad od 0,8 bodova. Poslovni subjekti pozitivno ocjenjuju nedavne rezultate, ali su znatno oprezniji kada je riječ o budućoj potražnji. Građevinarstvo je takođe pokazalo blago slabljenje, uz pad od 0,5 bodova. Iako su knjige narudžbi tanje, aktuelni obim radova ocijenjen je nešto povoljnije nego prethodnih mjeseci.

Za razliku od navedenih sektora, trgovina na malo bilježi rast raspoloženja. Indeks je skočio za 2,5 bodova, a trgovci optimističnije gledaju i na prethodne rezultate i na kratkoročna očekivanja. Potrošači također pokazuju umjereni oporavak povjerenja – indeks je porastao za jedan bod. Građani su zadovoljniji vlastitim finansijama, spremniji na veće kupovine, ali istovremeno pokazuju i veću sklonost štednji.

Kada je riječ o zapošljavanju, signali su nešto slabiji. Indeks očekivanog zapošljavanja (EEI) smanjen je za 0,9 bodova, što ukazuje na oprez kompanija u planiranju novih radnih mjesta. Istovremeno, poslovna neizvjesnost je smanjena, jer je indeks EUI pao za 1,7 bodova.

Sličan trend vidljiv je i u ostatku Evrope. U Francuskoj je raspoloženje osjetno oslabilo (minus 2,8 bodova), dok je Italija zabilježila blaži pad od 0,6 bodova. Njemačka i Španija ostale su na približno istom nivou kao u januaru. Među zemljama izvan europodručja pad je izražen u Poljskoj i Češkoj, dok je Mađarska zabilježila poboljšanje.

Na nivou cijelog europodručja i Evropske unije ESI je pao za jedan bod, na 98,3, što znači dodatno udaljavanje od dugoročnog prosjeka i signal opreznijeg ekonomskog raspoloženja u narednom periodu.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?