Novi granični prijelaz Gradiška – Gornji Varoš trenutno funkcionira na privremenoj osnovi, koristeći zaposlene i carinsku infrastrukturu koji pripadaju starom graničnom prijelazu.
Iako je stari granični prijelaz Gradiška – Stara Gradiška u praksi zatvoren, formalno se njegovo funkcioniranje nastavilo na novoj lokaciji. Takav režim može biti nastavljen i nakon isteka Rješenja Ministarstva sigurnosti o privremenom korištenju, budući da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska u međuvremenu zaključile Ugovor o graničnim prijelazima.
Nadležne institucije pozivaju se upravo na ovaj ugovor, kao i na međusobno razumijevanje dvije države o njegovoj privremenoj primjeni, kada je riječ o funkcioniranju novog graničnog prijelaza Gradiška.
BHT1 saznaje da bi privremeni status mogao trajati sve dok obje države ne osiguraju potrebne uslove za konačno regulisanje statusa novog graničnog prijelaza. Istovremeno, prema odredbama Ugovora, stari granični prijelaz trebao bi služiti samo za promet putnika.
Odluka o carinicima i dalje čeka
Privremeni status novog prijelaza ne bi bio potreban, bez obzira na vanredne okolnosti koje su dovele do zatvaranja starog prijelaza, da je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje usvojio izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i omogućio raspoređivanje carinskih službenika na novi granični prijelaz.
Član ekspert Upravnog odbora UIO iz Federacije Bosne i Hercegovine Zijad Krnjić ovu odluku povezuje s pitanjem preraspodjele prihoda od PDV-a između entiteta.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska bi prema tom obračunu trebala vratiti Federaciji Bosne i Hercegovine 151 milion KM.
“Ja sam za, da se taj novi moderni granični prijelaz otvori, da se Pravilnik donese, međutim prvo moramo donijeti odluke koje su po Zakonu, koje smo trebali prvo donijeti, a to su odluke o privremenim poravnanjima”, kazao je.
S druge strane, Republika Srpska po istom osnovu, prema ranijim navodima ministrice finansija, potražuje gotovo 30 miliona KM.
Međutim, Upravni odbor UIO već duže vrijeme ne donosi odluke koje se odnose na poravnanje prihoda između entiteta.
Nije poznato da su dosadašnje revizije obračuna PDV-a na krajnju potrošnju utvrdile drastične razlike u odnosu na podatke Uprave za indirektno oporezivanje.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
