Hrvatska politika, kao i Ustavni sud BiH te Evropski sud za ljudska prava, već godinama zagovaraju reformu Izbornog zakona s ciljem da jedan narod ne bira političke predstavnike drugom narodu. Istovremeno, bošnjačke političke stranke odbijaju prijedloge koji bi, prema zagovornicima reforme, promijenili postojeći model izbora, navodi se u prilogu RTV HB.
U prilogu se ističe da zahtjevi za izmjenama izbornog zakonodavstva ne dolaze isključivo iz hrvatskih političkih krugova, nego i kroz određene odluke i stavove domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija. Navodi se i da odbijanje razgovora o toj temi doprinosi dugotrajnoj političkoj krizi i institucionalnim blokadama.
Predsjednik HRS-a Slaven Raguž smatra da je problem mnogo širi od samog izbornog procesa.
„Ustavno-pravna neravnopravnost hrvatskog naroda je posljedica, dok je uzrok nepostojanje konsenzusa o konceptu BiH kao države. Očigledno je da okolnosti nameću zaključak kako je ovakva BiH neodrživa, a cijenu plaća najmalobrojniji konstitutivni narod“, izjavio je Raguž.
U prilogu se navodi da je pitanje legitimnog političkog predstavljanja jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, te da osporavanje tog principa, prema mišljenju pojedinih analitičara, dodatno produbljuje političke nesuglasice.
Politolog Danijel Vidović podsjetio je na ranije političke dogovore.
„Sjetimo se da su 2013. godine u Briselu svi potpisali legitimno političko predstavljanje. Kada je trebalo prijeći na konkretne korake, uslijedile su opstrukcije“, rekao je Vidović.
Dio odgovornosti, prema navodima iz priloga, pripisuje se i međunarodnoj zajednici, za koju pojedini sagovornici smatraju da je godinama podržavala određene političke modele.
Govoreći o budućnosti političkih odnosa, Raguž je istakao da je važno pronaći način za usklađivanje domaćih interesa s politikama međunarodnih aktera.
Vidović upozorava da bi dugotrajno zadržavanje sadašnjeg stanja moglo dodatno produbiti političke podjele.
„Legitimno je zastupati stav da takvo stanje zahtijeva alternativu – bilo kroz preustroj s federalnim jedinicama s hrvatskom većinom, bilo kroz zahtjeve za drugačijim političkim rješenjima ukoliko se ovakvo stanje nastavi“, naveo je Vidović.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
