Odluka federalnog suda u Sjedinjenim Američkim Državama mogla bi donijeti značajne promjene za državljane Bosne i Hercegovine koji su bili pogođeni politikom kojom je obustavljeno izdavanje imigrantskih viza državljanima više desetina zemalja.
Američki sud poništio je raniju odluku State Departmenta kojom je izdavanje određenih kategorija imigrantskih viza bilo suspendovano na osnovu državljanstva. Presuda predstavlja važan korak prema sistemu u kojem se zahtjevi procjenjuju pojedinačno, umjesto da se čitave grupe građana automatski isključuju iz procesa.
Sud ocijenio da je State Department prekoračio ovlasti
Odluku je donijela američka okružna sutkinja Jeannette A. Vargas, zaključivši da je politika State Departmenta bila protivna saveznom imigracionom zakonodavstvu.
Prema obrazloženju presude, američki zakon zahtijeva individualnu procjenu zahtjeva za imigrantske vize. Konzularni službenici stoga trebaju razmatrati okolnosti svakog pojedinačnog podnosioca, umjesto da zahtjev automatski odbijaju samo na osnovu njegovog državljanstva.
Upravo je takav pristup bio u središtu pravnog spora.
Sud je zaključio da izvršna vlast nije mogla uvesti kolektivnu suspenziju izdavanja viza na način kojim bi se zaobišle procedure predviđene američkim zakonima za individualne slučajeve.
Šta presuda znači za osobe kojima je viza odbijena?
Jedno od ključnih pitanja nakon ove odluke jeste sudbina ljudi čiji su zahtjevi odbijeni upravo zbog sporne politike.
Takvi slučajevi trebali bi ponovo biti razmotreni pred američkim konzularnim službama. Međutim, presuda ne znači da će svima automatski biti odobrene imigrantske vize.
Umjesto toga, svaki zahtjev morat će biti procijenjen zasebno, u skladu s važećim američkim zakonima i kriterijima za izdavanje viza.
Drugim riječima, odluka uklanja prepreku koja je proizlazila iz kolektivne politike, ali ne ukida ostale zakonske uslove koje podnosioci moraju ispuniti.
Za državljane BiH koji su bili obuhvaćeni ranijom mjerom to bi moglo otvoriti mogućnost da njihovi zahtjevi ponovo budu uzeti u razmatranje.
Zbog čega je uvedena sporna politika?
Politika je bila obrazložena nastojanjem američke administracije da ograniči ulazak stranih državljana za koje je procijenjeno da bi mogli koristiti određene programe socijalne pomoći ili predstavljati dodatno opterećenje za javne fondove.
Protivnici takve mjere, međutim, tvrdili su da se takav kriterij ne može automatski primjenjivati na čitave kategorije ljudi.
Organizacije koje se bave pravima imigranata pozdravile su odluku suda, navodeći da je višemjesečna suspenzija imala ozbiljne posljedice za osobe koje su već prošle dio dugotrajnog imigracionog procesa.
Posebno su ukazivali na porodice koje su zbog obustave ostale razdvojene, iako su njihovi zahtjevi ranije prolazili kroz redovne administrativne procedure.
Šta bi moglo uslijediti?
Za sada ostaje otvoreno pitanje hoće li američka administracija uložiti žalbu i pokušati osporiti odluku pred višim sudom.
Ukoliko presuda ostane na snazi, konzularne službe mogle bi biti obavezane da se vrate individualnom razmatranju zahtjeva koji su bili pogođeni spornom politikom.
Za građane BiH koji čekaju imigrantske vize najvažnije je da ova odluka ne predstavlja automatsko odobravanje viza, već prvenstveno uklanjanje jedne od prepreka koje su ranije postojale.
Konačna odluka o svakom pojedinačnom zahtjevu i dalje će zavisiti od toga da li podnosilac ispunjava sve zakonske uslove američkog imigracionog sistema.
Za brojne porodice koje mjesecima čekaju rješenje svojih slučajeva, međutim, presuda bi mogla predstavljati značajan preokret jer otvara mogućnost da se njihovi zahtjevi ponovo razmatraju na osnovu individualnih okolnosti, a ne isključivo njihovog državljanstva.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
