Objavljivanje novog izgleda glasačkih listića ponovo je pokrenulo raspravu o načinu na koji se na njima označavaju kandidati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U fokusu polemike našla se formulacija kojom se opisuju članovi Predsjedništva, a koja se koristi već nekoliko izbornih ciklusa.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, u Predsjedništvo BiH biraju se jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Ipak, na glasačkim listićima već četiri izborna ciklusa stoje formulacije „bošnjački član“, „hrvatski član“ i „srpski član“ Predsjedništva BiH, što je ponovo izazvalo različita pravna i politička tumačenja.
Različita mišljenja u Centralnoj izbornoj komisiji
Ni među članovima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstven stav o ovom pitanju.
Član CIK-a Suad Arnautović smatra da ovakva formulacija nije usklađena s Ustavom BiH niti Izbornim zakonom.
“Isticanjem posvojnih pridjeva sugeriše se da se bira bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH, odnosno da se biraju predstavnici naroda — što nije tačno, a niti je ustavno niti u skladu sa Izbornim zakonom”, izjavio je Arnautović.
S druge strane, član CIK-a Vlado Rogić smatra da se radi o dugogodišnjoj praksi koja nije u suprotnosti s važećim propisima.
“Nije tačno da je ona protivna Ustavu i Izbornom zakonom. Ovo je riješeno od Dejtonskog sporazuma do danas. 30 godina mi ovako postupamo”, rekao je Rogić.
Političke reakcije
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza podržao je postojeći način označavanja kandidata na glasačkim listićima, ocjenjujući da odgovara modelu izbora članova Predsjedništva BiH.
Prema njegovom mišljenju, pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda ne može se posmatrati isključivo kroz nacionalnu pripadnost kandidata, već i kroz političku podršku koju kandidat dobija od birača naroda kojeg predstavlja.
Šta kažu stručnjaci?
Dio pravnih stručnjaka smatra da Centralna izborna komisija nema ovlaštenje da podzakonskim aktima mijenja terminologiju koja proizlazi iz Ustava Bosne i Hercegovine.
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić ističe da Ustav BiH ne koristi formulaciju prema kojoj članovi Predsjedništva predstavljaju konstitutivne narode.
“Po Ustavu oni ne predstavljaju konstitutivne narode. Jezički i pravno, Član 5. tačka 1. navodi ‘jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Bošnjak’. Čak i kada bi se formulacija prihvatila, za srpskog člana ona nema nikakvo uporište u Ustavu”, rekao je Pobrić.
Slično mišljenje iznio je i stručnjak za međunarodno i ustavno pravo Davor Trlin, koji smatra da izmjena ustavne terminologije može utjecati na percepciju samog izbornog procesa.
“Mijenjanjem ustavne formulacije CIK dodatno ‘zakucava etnički ekskluzivizam’ na samom listiću. Umjesto neutralnih materijala vezanih za slovo Ustava, stvara se privid da birači glasaju za etničke predstavnike, čime se produbljuje sistemska diskriminacija građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima”, naveo je Trlin.
Rasprava o terminologiji koja se koristi na glasačkim listićima tako je ponovo otvorila pitanje tumačenja ustavnih odredbi, kao i nadležnosti Centralne izborne komisije BiH. Različiti stavovi pravnih stručnjaka, članova CIK-a i političkih zvaničnika pokazuju da o ovom pitanju i dalje ne postoji jedinstven konsenzus.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
