data-nosnippet>
Pitanje izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH ponovo je u centru političkih rasprava, a hrvatske političke stranke pripremaju novi prijedlog reformi koji bi u narednom periodu trebao biti predstavljen javnosti i političkim akterima.
Prema informacijama do kojih su došli mediji, prijedlog predviđa izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH, kao i određene promjene koje bi omogućile širu kandidaturu za najviše državne funkcije.
Prvi dio prijedloga odnosi se na izmjene člana V Ustava BiH, koji definiše sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Umjesto sadašnje formulacije prema kojoj se biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije BiH te jedan Srbin iz Republike Srpske, predložena je nova formulacija.
Prema prijedlogu, Predsjedništvo BiH i dalje bi činila tri člana – jedan bošnjački i jedan hrvatski član birani s teritorije Federacije BiH te jedan srpski član biran s teritorije Republike Srpske.
Za ovu ustavnu izmjenu bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Jedna od značajnijih novina odnosi se na pravo kandidature. Predloženo je da se za svaku od tri pozicije mogu kandidovati pripadnici odgovarajućeg konstitutivnog naroda, ali i osobe koje se izjašnjavaju kao Ostali.
Također, ukinula bi se postojeća ograničenja vezana za mjesto prebivališta, što bi omogućilo Srbima iz Federacije BiH te Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske da se kandiduju za funkcije članova Predsjedništva.
Kada je riječ o samom procesu izbora, sistem u Republici Srpskoj ostao bi nepromijenjen. Promjene bi se odnosile isključivo na izbor članova Predsjedništva iz Federacije BiH.
Prvi krug izbora ostao bi isti kao i danas, odnosno svi građani Federacije BiH imali bi pravo glasati za ponuđene kandidate.
Međutim, nakon prvog kruga uslijedio bi drugi krug koji bi se odvijao unutar institucija. Tri kandidata s najvećim brojem glasova za bošnjačku i hrvatsku poziciju išla bi na potvrđivanje u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Kandidat koji bi dobio podršku najmanje 12 delegata odgovarajućeg kluba naroda bio bi izabran za člana Predsjedništva BiH. Ukoliko nijedan kandidat ne bi osigurao potrebnu podršku, prag bi se spuštao na osam delegata.
Ako ni tada ne bi bilo potrebne podrške, izabran bi bio kandidat koji je u prvom krugu osvojio najveći broj glasova građana.
Predlagači smatraju da bi ovakav model istovremeno omogućio provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i riješio dugogodišnje političke sporove oko izbora članova Predsjedništva BiH, posebno kada je riječ o predstavljanju konstitutivnih naroda.
Ostaje da se vidi hoće li ovaj prijedlog dobiti podršku drugih političkih stranaka, s obzirom na to da bi za njegovu realizaciju bile potrebne i ustavne promjene, što podrazumijeva širok politički konsenzus na državnom nivou.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
