Njemačka i Francuska predstavile su zajednički neslužbeni dokument (non-paper) pod nazivom „Novi zamah za proširenje“, kojim žele ubrzati proces prijema novih članica u Evropsku uniju nakon godina zastoja.
Plan Berlina i Pariza trebao bi otvoriti novu fazu evropskih integracija, posebno za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da novi model donosi i određene rizike.
Novi pristup: Manje čekanja, više konkretnih koristi
U dokumentu se podsjeća da je od velikog obećanja Evropske unije zemljama Zapadnog Balkana na samitu u Solunu prošlo više od dvije decenije, a da proces proširenja nije donio očekivane rezultate.
Njemačka i Francuska smatraju da EU mora ponovo učiniti proširenje svojim najvažnijim vanjskopolitičkim instrumentom.
Jedna od glavnih promjena jeste napuštanje dosadašnjeg principa „sve ili ništa“.
Prema novom modelu, države kandidatkinje mogle bi se postepeno uključivati u evropske strukture i prije formalnog članstva.
To znači da bi zemlje poput Bosne i Hercegovine, ukoliko provedu potrebne reforme, ranije mogle dobiti pristup dijelovima jedinstvenog evropskog tržišta, fondovima Evropske unije i određenim institucijama.
Otvaranje pregovaračkih klastera i ubrzanje procesa
Berlin i Pariz predlažu pojednostavljivanje trenutnih procedura koje često usporavaju evropski put država kandidatkinja.
Jedna od ideja je omogućavanje istovremenog otvaranja svih relevantnih pregovaračkih klastera kada Evropska komisija procijeni da je država spremna.
Time bi fokus bio prebačen sa dugih administrativnih procedura na stvarne reforme – jačanje institucija, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i usklađivanje sa evropskim standardima.
Šta BiH može dobiti?
Za Bosnu i Hercegovinu novi model mogao bi značiti značajne praktične koristi i prije samog ulaska u EU.
Među mogućim prednostima navode se:
- veći pristup evropskom tržištu,
- dostupnost dodatnih evropskih fondova,
- snažnije povezivanje ekonomije s EU,
- uključivanje predstavnika BiH u određene evropske procese kao posmatrača,
- konkretne koristi za građane kroz postepeno približavanje evropskim pravilima.
Diplomatski izvori smatraju da bi ovakav pristup mogao biti veliki ekonomski podsticaj za državu koja godinama čeka ozbiljniji pomak na evropskom putu.
Najveći strah: Čekaonica bez punog članstva
Ipak, novi prijedlog nosi i određenu političku dilemu.
Dio analitičara upozorava da bi postepena integracija mogla postati trajna zamjena za punopravno članstvo.
Drugim riječima, države Zapadnog Balkana mogle bi dobiti pristup ekonomskim pogodnostima, ali ostati bez stvarne političke moći i prava odlučivanja u evropskim institucijama.
Postoji zabrinutost da bi region mogao postati dio evropskog ekonomskog prostora, ali bez mjesta za stolom gdje se donose najvažnije odluke.
Reforme se mogu nagraditi, ali i oduzeti
Jedan od ključnih elemenata novog prijedloga je princip reverzibilnosti.
To znači da bi napredak mogao biti nagrađen konkretnim pogodnostima, ali bi političke blokade, nazadovanje demokratije ili kršenje vladavine prava mogli dovesti do gubitka već dobijenih benefita.
Za Bosnu i Hercegovinu to predstavlja jasnu poruku da bi budući napredak zavisio isključivo od konkretnih rezultata.
„Pariz i Berlin više ne traže od BiH da preko noći postane savršena država za ulazak u EU, već nude integraciju korak po korak. To je velika prilika za ekonomske koristi, ali i rizik da Zapadni Balkan ostane ekonomski povezan s Evropom bez stvarne političke moći“, ocjenjuju diplomatski izvori.
Novi evropski prijedlog tako bi mogao biti jedna od najvećih promjena u politici proširenja posljednjih godina, ali će njegova stvarna vrijednost zavisiti od toga hoće li postepena integracija zaista voditi prema punopravnom članstvu ili postati njegova zamjena.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
