Predstavnici SNSD-a i HDZ-a sve otvorenije govore o očekivanjima da nakon općih izbora osiguraju pozicije svojih kandidata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Željka Cvijanović već četiri godine obavlja dužnost člana Predsjedništva BiH ispred SNSD-a, dok HDZ vjeruje da bi njihova kandidatkinja Darija Filipović mogla ostvariti rezultat koji toj stranci ranije nije polazio za rukom. Pojedini politički komentatori upozoravaju da bi takav odnos snaga mogao dodatno usložniti funkcionisanje državnih institucija, piše NAP.
Predizborna kampanja odvija se u periodu kada lider HDZ-a Dragan Čović intenzivno zagovara izmjene Izbornog zakona BiH, dok zvanični Zagreb aktivno učestvuje u raspravama o unutrašnjem političkom uređenju Bosne i Hercegovine. Hrvatski zvaničnici poručuju da napredak BiH prema Evropskoj uniji vide kroz usvajanje rješenja koja smatraju ključnim za nastavak evropskih integracija.
Istovremeno, iz Srbije i Republike Srpske i dalje dolaze političke poruke koje izazivaju brojne reakcije u Bosni i Hercegovini. Među njima su izjave koje se odnose na ratne zločine, presude međunarodnih sudova i pitanja državnog suvereniteta. Analitičari smatraju da takva retorika godinama doprinosi političkim tenzijama i usporava evropski i euroatlantski put zemlje.
U slučaju da kandidati SNSD-a i HDZ-a osvoje mjesta u Predsjedništvu BiH, otvorila bi se mogućnost da ove dvije stranke imaju znatno veći utjecaj na formiranje vlasti na državnom nivou. Takav politički raspored mogao bi imati važnu ulogu u izboru Vijeća ministara BiH, rukovodstava sigurnosnih i policijskih agencija, diplomatsko-konzularne mreže te drugih institucija od državnog značaja. Dio političkih analitičara podsjeća da prethodni mandat nije donio značajniji napredak na evropskom i NATO putu, već je bio obilježen čestim političkim zastojima i usporenim reformama.
Odgovornost za postojeće političke okolnosti, prema ocjenama dijela javnosti, ne pripisuje se isključivo SNSD-u i HDZ-u. Kritike su upućene i strankama okupljenim u Trojci, za koje se navodi da su kroz političke dogovore i određene ustupke omogućile partnerima da preuzmu važne pozicije u procesu odlučivanja. Kao jedan od primjera navodi se izbor Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, koji je uslijedio nakon postizanja koalicionog sporazuma na državnom nivou.
U takvom političkom ambijentu izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine dobija dodatni značaj. Pristalice Slavena Kovačevića smatraju da njegova kandidatura predstavlja mogućnost da u Predsjedništvu ostane glas koji će zagovarati zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, jačanje državnih institucija te nastavak evropskih i euroatlantskih integracija, uz koncept jednakih prava za sve građane.
Kovačević svoju političku platformu temelji na stavovima koji se odnose na očuvanje institucija Bosne i Hercegovine, razvoj građanskog i demokratskog modela države te politički pristup koji nije zasnovan isključivo na etničkom predstavljanju. Također ističe da niko nema pravo određivati ko je “dobar” ili “loš” Hrvat, smatrajući da takva pitanja ne bi trebala biti predmet političkih podjela. Njegove pristalice vjeruju da bi eventualni izbor u Predsjedništvo BiH predstavljao nastavak politike koja se protivi blokadama državnih institucija i pokušajima njihovog slabljenja.
Predstojeći izbori u oktobru, prema ocjenama brojnih političkih aktera, imat će značajan utjecaj na budući politički pravac Bosne i Hercegovine. Građani će birati između različitih političkih programa i vizija razvoja države, uključujući pristupe koji se odnose na funkcionisanje institucija, evropske integracije i buduće uređenje Bosne i Hercegovine.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
