Zahiragić usred Zagreba poslao oštru poruku: „Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ne petljajte se u unutrašnje stvari BiH“
Potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić gostovao je u političkoj emisiji „Otvoreno“ na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izmjenama Izbornog zakona, položaju konstitutivnih naroda i aktuelnim političkim prijedlozima koji dolaze iz Hrvatske.
Tokom rasprave Zahiragić je iznio niz oštrih stavova, posebno komentarišući prijedloge koji se odnose na ponovno otvaranje pitanja Herceg-Bosne i promjene političkog uređenja Bosne i Hercegovine.
Istakao je da su BiH i Hrvatska dvije susjedne države koje su prirodno povezane geografijom, historijom i međusobnim odnosima, ali je poručio da se unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine moraju rješavati unutar njenih institucija.
„Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ‘90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno“, poručio je Zahiragić.
Naglasio je da Bošnjaci, kako je rekao, žele dobre odnose s Hrvatskom, ali da ne prihvataju pritiske i političke poruke koje doživljavaju kao miješanje u unutrašnja pitanja države.
„Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji“, rekao je Zahiragić.
Govorio o Komšiću, SDA i izboru članova Predsjedništva BiH
Tokom emisije otvoreno je i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, kao i dugogodišnje tvrdnje dijela hrvatskih političkih predstavnika da Hrvatima drugi narodi biraju političke predstavnike.
Zahiragić je naglasio da SDA nikada nije kandidovala osobu iz reda hrvatskog naroda za člana Predsjedništva BiH.
„Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je ‘vrtio’, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti“, kazao je Zahiragić.
Dodao je da je Željko Komšić izabran u skladu s važećim zakonima Bosne i Hercegovine i da je legalan i legitiman član Predsjedništva BiH.
Govoreći o prijedlozima izmjena izbornog sistema, Zahiragić je upozorio da bi uvođenje etnički odvojenih izbornih modela otvorilo pitanje prava velikog broja građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.
„Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300.000 ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete? U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko“, poručio je.
Dodao je da postoje brojni primjeri glasanja građana za kandidate koji ne dolaze iz njihove etničke grupe, navodeći da sadašnji ustavni okvir omogućava građanima Federacije BiH da biraju dva člana Predsjedništva iz tog entiteta.
Iznošenje podataka o raspodjeli vlasti izazvalo raspravu u studiju
U završnom dijelu rasprave Zahiragić je govorio o zastupljenosti političkih predstavnika različitih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
On je odbacio tvrdnje o institucionalnoj neravnopravnosti Hrvata, navodeći podatke o učešću HDZ-a BiH u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
„U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50%“, rekao je Zahiragić.
Njegovo gostovanje izazvalo je brojne reakcije, posebno zbog direktnih poruka upućenih iz Zagreba o budućnosti političkih odnosa Bosne i Hercegovine i Hrvatske, pitanju izborne reforme i ulozi susjednih država u unutrašnjim procesima BiH.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
