Nakon slučajeva privatnih visokoškolskih ustanova u Goraždu i Tuzli, gdje je dovedeno u pitanje pravo pojedinih diplomiranih doktora medicine na dobijanje licence za rad, iz Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine poručuju da su napravljeni prvi koraci ka sprečavanju ulaska osoba sa spornim diplomama u zdravstveni sistem.
Predsjednik Ljekarske komore FBiH dr. Rifat Rijad Zaid smatra da je riječ o važnom iskoraku, ali upozorava da postoje ozbiljni nedostaci u zakonima i radu pojedinih institucija koji i dalje omogućavaju brojne nepravilnosti.
“Nećemo izdavati licence osobama sa spornih fakulteta”
Dr. Zaid ističe da su federalna i kantonalne ljekarske komore među prvima u Bosni i Hercegovini donijele odluku da neće izdavati licence osobama koje su završile studije na fakultetima za koje smatraju da nisu ispunjavali zakonske uslove tokom cijelog perioda školovanja.
„Mi smo kao Ljekarska komora posebno osjetljivi na pseudomedicinske fakultete. Smatrali smo da ne možemo licencirati doktore koji u suštini i nisu ljekari, s obzirom na to da su završili studije na fakultetima koji nisu bili akreditovani ili licencirani tokom cijelog studija“, rekao je Zaid.
Dodaje da se takva praksa odnosi i na Medicinski fakultet u Goraždu, Kallos u Tuzli, ali i druge ustanove čiji status nije bio uredan tokom trajanja studija.
Dva slučaja pokazala slabosti sistema
Iako je donesena odluka o neizdavanju licenci, Zaid upozorava da postoje primjeri koji pokazuju koliko je sistem i dalje neusklađen.
Jedan od njih odnosi se na doktoricu Asju Begović, koja je nakon završetka studija u Goraždu ostala bez licence u Tuzli i Sarajevu, ali je ranije dobila licencu Ljekarske komore Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Prema njegovim riječima, razlog za to leži u različitom tumačenju propisa između zdravstvenih institucija i ljekarskih komora.
„Postoje osobe koje imaju licence izdane prije stupanja na snagu odluke Federalne komore. Međutim, kada im istekne rok važenja, više ih neće moći obnoviti“, pojasnio je Zaid.
Ministarstva i komore primjenjuju različite kriterije
Iz Ljekarske komore upozoravaju da federalno Ministarstvo zdravstva i komore ne primjenjuju iste standarde prilikom priznavanja diploma.
Dok Ministarstvo prilikom polaganja stručnog ispita uglavnom provjerava da li je fakultet imao akreditaciju i licencu u trenutku izdavanja diplome, komore zahtijevaju da visokoškolska ustanova bude akreditovana i licencirana tokom kompletnog trajanja studija.
Zbog toga, kako navodi Zaid, pojedini diplomci mogu položiti stručni ispit, ali ipak ne mogu dobiti licencu za rad.
Ističe da je upravo zbog takvih razlika neophodno mijenjati Okvirni zakon o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine.
Upozorenje nakon slučaja doktorice iz Bihaća
Kao dodatni primjer propusta u sistemu navodi se slučaj doktorice Nikoline Balaban iz Unsko-sanskog kantona.
Balaban je pravosnažno osuđena zbog nesavjesnog liječenja, a sud joj je izrekao i trogodišnju zabranu obavljanja ljekarske djelatnosti.
Međutim, u Federalnoj ljekarskoj komori utvrđeno je da ona nikada nije ni posjedovala licencu za rad u Federaciji BiH, uprkos tome što je bila zaposlena kao načelnica Službe za patologiju Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću.
Taj slučaj otvorio je pitanje da li zdravstvene ustanove u svim slučajevima provjeravaju da li zaposleni ljekari imaju važeće licence.
Poziv institucijama da uvedu red
Iz Ljekarske komore poručuju da su sa svoje strane poduzeli sve što je bilo u njihovoj nadležnosti, ali smatraju da ključnu odgovornost sada imaju nadležna ministarstva obrazovanja, zdravstvene institucije i inspekcijski organi.
„Mi smo uradili ono što smo mogli – onemogućili smo da osobe sa takvim diplomama uđu u zdravstveni sistem kao ljekari. Upozoravali smo i javnost da se mladi ne upisuju na takve fakultete, ali sada je na nadležnim institucijama da uvedu red u sistem visokog obrazovanja“, zaključio je predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH dr. Rifat Rijad Zaid.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
