Građane Bosne i Hercegovine na opštim izborima u oktobru očekuje jedna od najvećih promjena u načinu glasanja od uvođenja sadašnjeg izbornog sistema. Na glasačkim listićima za parlamentarna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već će birači, nakon odabira političkog subjekta, preferirane kandidate označavati njihovim rednim brojem.
Otvorene liste ostaju na snazi
Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Željko Bakalar pojasnio je da se suština izbornog sistema ne mijenja, već isključivo izgled glasačkog listića.
“Liste su i dalje otvorene. Ono što je izmjena, to će biti izgled glasačkog listića. Kada govorimo o sustavu proporcionalne zastupljenosti, odnosno listići za Parlamentarnu skupštinu BiH, Narodnu skupštinu RS-a, Zastupnički dom Parlamenta Federacije i skupštine kantona u FBiH će biti sa nazivima političkih subjekata i brojevima kandidata, kako su oni poredani. Svaki birač će uz glasački listić dobiti jedan dodatak sa imenima kandidata kako bi se mogao snaći i, ukoliko želi zaokružiti preferencije, mogao odabrati kandidata po rednom broju”, rekao je Bakalar.
To znači da će birači uz glasački listić dobiti poseban prilog s imenima svih kandidata, koji će služiti kao pomoć prilikom označavanja preferencija.
Potrebna edukacija birača
Projekt-menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović smatra da će biti neophodno pravovremeno informisati građane o novom načinu glasanja, s obzirom na to da se izborni postupak mijenja nakon više od dvije decenije.
Naglasio je da otvorene kandidatske liste i preferencijalno glasanje ostaju na snazi, ali da birači više neće moći glasati samo za pojedinačnog kandidata bez prethodnog označavanja političkog subjekta.
Govoreći o mogućim gužvama na biračkim mjestima, Bakalar smatra da bi novi sistem mogao čak i ubrzati glasanje.
“Možda će biti ubrzavanje. Prvi put koristimo mogućnost da imamo skenere. Pilot-projekat je pokazao da su glasački listići sa svim imenima i prezimenima kandidata bili nekontrolirano dugi, što je usporavalo proces. Ovo je pokušaj SIP-a da iskoristi zakonsku mogućnost i kreira glasački listić u formatu A4. Taj format se pokazao prijemčiv na pilot-projektima, s obzirom na to da su izbori za načelnike i gradonačelnike provođeni na listiću tog formata, bez zaglavljivanja i usporavanja procesa. Ako svi listići budu tog formata, mišljenja smo da će biti u redu”, kazao je Bakalar.
Skeneri i elektronska identifikacija
Jovanović je ocijenio da elektronska identifikacija birača i uvođenje skenera predstavljaju važan korak u unapređenju integriteta izbornog procesa, ali upozorava da tehnologija ne može riješiti sve nepravilnosti.
“Nove tehnologije rješavaju dokazane izborne prevare na izborni dan, u procesu glasanja, brojanja i unošenja rezultata. Međutim, one ne rješavaju problem korupcije i pritisaka na birače prije izbornoga dana”, naglasio je Jovanović.
Jedan od glavnih razloga za uvođenje skenera jeste i brža obrada glasova te ranija objava preliminarnih izbornih rezultata.
Ručno brojanje ostaje obavezno
Bakalar je istakao da Centralna izborna komisija očekuje znatno brže objavljivanje preliminarnih rezultata, iako trenutno nije moguće precizirati koliko će taj proces trajati.
“To je osnovna intencija korištenja skenera. Mi ćemo rezultate, nadamo se, dobiti brzo. U kojem periodu, ne možemo još prognozirati”, rekao je.
Dodao je da uvođenje skenera neće zamijeniti dosadašnji način brojanja glasova.
“Važno je reći da će se nakon skeniranja i transfera rezultata putem skenera prema serveru SIP-a proces odvijati na isti način kako se odvijao i ranije. Dakle, biće obavezno i ručno brojanje. Onda će rezultati ručnog brojanja i skeniranja biti neki parametar kako će SIP postupiti, odnosno kompariraće se jedni i drugi rezultati i donositi adekvatne odluke”, poručio je Bakalar.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
