Sve izraženije napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno povećavaju pritisak na Jordan, državu koja se zbog svog geostrateškog položaja i dugogodišnjeg partnerstva s Washingtonom nalazi među ključnim akterima regionalne sigurnosne slike. Analitičari upozoravaju da bi upravo Jordan mogao imati važnu ulogu u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Rakete presretnute iznad Jordana
Tokom protekle sedmice u više dijelova Jordana ponovo su se oglasile sirene za zračnu opasnost nakon što su projektili ispaljeni iz Irana ušli u jordanski zračni prostor.
Jordanske oružane snage saopćile su da su sistemi protivzračne odbrane presreli i oborili tri rakete te da u incidentu nije bilo poginulih niti je pričinjena veća materijalna šteta.
Ovaj događaj uslijedio je nakon ranijih sigurnosnih incidenata koji su dodatno povećali napetosti u regiji. U jednom od prethodnih napada na američku vojnu bazu u Jordanu poginula su dvojica američkih vojnika, dok je više pripadnika američkih snaga zadobilo povrede.
Jordan između Washingtona i Teherana
Jordan je jedna od arapskih država na čijoj teritoriji djeluju američki vojni kapaciteti, zbog čega se posljednjih mjeseci često spominje u kontekstu odnosa između Teherana, Washingtona i Izraela.
Nakon zajedničkih američko-izraelskih udara na ciljeve u Iranu, Teheran je, prema dostupnim informacijama, među potencijalne mete uvrstio i države koje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Istovremeno, Jordan je učestvovao u presretanju projektila usmjerenih prema Izraelu, navodeći da je riječ o zaštiti vlastitog zračnog prostora i sigurnosti građana.
“Iran zadržava pravo odgovoriti svakoj državi u regiji koja na svojoj teritoriji ima američke vojne baze ili kapacitete, a Jordan je jedna od njih”, rekao je za DW Ervin van Vin, viši istraživač Instituta Clingendael u Hagu.
“Ipak, mogućnosti jordanskog kralja Abdulaha II veoma su ograničene jer Jordan u velikoj mjeri zavisi od SAD-a, i vojno i ekonomski”, dodao je.
Nakon prvih incidenata jordanske vlasti pozvale su iranskog ambasadora na razgovor, ocijenivši napade neprihvatljivim i upozorivši na ugrožavanje teritorijalnog integriteta zemlje.
Dugogodišnje partnerstvo sa SAD-om
Sjedinjene Američke Države godinama su najvažniji međunarodni partner Jordana.
Memorandum o razumijevanju potpisan 2022. godine predviđa višegodišnju američku ekonomsku i vojnu pomoć, dok je američki Kongres za 2025. godinu dodatno povećao finansijsku podršku ovoj zemlji.
Sporazum o odbrambenoj saradnji omogućava američkim snagama korištenje određenih vojnih objekata u Jordanu, gdje je, prema dostupnim podacima, raspoređeno oko 4.000 američkih vojnika.
Ipak, vlasti u Amanu nastoje umanjiti percepciju snažnog američkog vojnog prisustva, dijelom i zbog sve izraženijeg nezadovoljstva dijela javnosti takvim partnerstvom.
Rastuće unutrašnje tenzije
“Iako Jordan nastoji ostati neutralan u ovom ratu, postojeći savezi, poput onog sa SAD-om, ne utiču samo na ionako krhku sigurnost zemlje nego izazivaju i nezadovoljstvo građana”, rekla je za DW Keli Petilo iz Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Prema njenim riječima, sve češće se postavlja pitanje da li bliski odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doprinose sigurnosti Jordana ili ga dodatno izlažu rizicima.
Analitičari upozoravaju i na osjetljiv odnos Jordana prema Izraelu. Smatraju da bi iranski napadi mogli stvoriti percepciju da je Jordan dio izraelskog sigurnosnog sistema, što bi moglo izazvati nove političke i društvene podjele.
“Takav utisak mogao bi dodatno povećati nezadovoljstvo javnosti i potaknuti nove proteste, kakve smo već vidjeli tokom rata u Gazi, kada su demonstranti tražili raskid mirovnog sporazuma između Jordana i Izraela iz 1994. godine”, rekla je Petilo.
Brojni izazovi pred jordanskim vlastima
Jordan već godinama podržava rješenje koje predviđa postojanje dvije države – Izraela i nezavisne Palestine. To pitanje za ovu zemlju ima poseban značaj jer veliki dio stanovništva čine osobe palestinskog porijekla, a u Jordanu boravi i veliki broj palestinskih izbjeglica.
Istovremeno, vlasti u Amanu odbacuju mogućnost novog masovnog priliva izbjeglica, upozoravajući na ozbiljne sigurnosne i finansijske posljedice koje bi takav scenario mogao izazvati.
Pored složene vanjskopolitičke situacije, Jordan se suočava i s brojnim unutrašnjim izazovima, uključujući visoku nezaposlenost, rast javnog duga i sve izraženije nezadovoljstvo građana.
Dodatni pritisak predstavljaju i dešavanja na okupiranoj Zapadnoj obali, gdje se sigurnosna situacija i humanitarni uslovi i dalje pogoršavaju.
“Sadašnja izraelska vlada još je u koalicionom sporazumu iz 2022. navela da joj je krajnji cilj pripajanje Zapadne obale”, rekao je Ervin van Vin.
Prema njegovoj ocjeni, Jordan se nalazi u izuzetno složenoj poziciji, pokušavajući istovremeno očuvati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Iranom.
“Ima veoma malo prostora za manevrisanje – prema Izraelu, Washingtonu, ali i Iranu”, zaključio je Van Vin.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
