Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra mogućnost vojne intervencije u Maliju usmjerene protiv skupine JNIM, koja je povezana s al-Qa’idom, navode sadašnji i bivši američki zvaničnici upoznati s internim razgovorima. Ukoliko predsjednik odobri operaciju, Mali bi postao osma država u kojoj je Trump naredio vojne udare od početka svog drugog mandata, prenosi Washington Post.
Unutar američke administracije ne postoji jedinstven stav o tome treba li pokrenuti vojnu akciju. Među zagovornicima takvog pristupa ističe se Sebastian Gorka, viši direktor za borbu protiv terorizma u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Iz Pentagona nisu željeli komentirati navode o mogućoj operaciji.
JNIM nastavlja širiti svoje djelovanje
Skupina Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM) posljednjih godina značajno je proširila svoj utjecaj u Maliju te intenzivirala napade prema obalnim državama zapadne Afrike. Smatra se jednom od najjačih militantnih organizacija u toj regiji, ali i jednom od najsnažnijih islamističkih skupina na globalnom nivou.
Mali, država s gotovo 25 miliona stanovnika, već godinama se suočava s nasiljem islamističkih organizacija, ali i represivnim potezima vojne hunte koja upravlja zemljom, uz podršku ruskih plaćeničkih snaga. Tokom prošle godine militanti su organizirali blokadu isporuke goriva koja je ozbiljno poremetila funkcioniranje velikog dijela zemlje, dok su ovog proljeća izveli koordinirane napade na više lokacija.
Washington kritizira i rusku ulogu
Nakon vojnih udara u Maliju, Burkini Faso i Nigeru, vlasti tih zemalja posljednjih godina postupno su smanjile saradnju sa zapadnim partnerima i oslonile se na Rusiju kada je riječ o sigurnosnoj podršci. Zvaničnik administracije Donalda Trumpa ocijenio je da odgovornost za pogoršanu sigurnosnu situaciju ne snose samo malijske vlasti, već i njihovi ruski partneri, tvrdeći da se Moskva nije pokazala kao efikasan sigurnosni saveznik.
Moguća američka vojna operacija nosila bi dodatne izazove zbog prisustva ruskih snaga u regiji. To bi moglo zahtijevati određene mehanizme koordinacije između Washingtona i Moskve kako bi se izbjegli neželjeni incidenti, slično modelima koji su ranije primjenjivani u Siriji.
Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice
Pojedini analitičari smatraju da bi eventualni američki napadi mogli dodatno pogoršati već složenu sigurnosnu situaciju. Stručnjak za područje Sahela Wassim Nasr smatra da bi Sjedinjene Američke Države više doprinijele kroz političke inicijative i pritisak na malijsku huntu kako bi otvorila dijalog s JNIM-om i drugim grupama koje su isključene iz političkog procesa.
“Odabir vojnog rješenja još jednom neće riješiti stvari”, rekao je Nasr. Podsjetio je da su Francuzi u Sahelu pokušavali deset godina, a Rusi pet godina, no da se stanje samo pogoršavalo.
Na moguće negativne posljedice upozorava i stručnjakinja za Sahel Corinne Dufka. Prema njenoj procjeni, američka vojna intervencija mogla bi potaknuti JNIM da po prvi put počne ciljano djelovati protiv SAD-a ili američkih državljana u regiji, iako do sada takvih aktivnosti nije bilo. Smatra da bi takav razvoj događaja mogao imati neželjene posljedice.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
