Bosna i Hercegovina suočava se s rizikom gubitka značajnog dijela sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ukoliko u predviđenim rokovima ne ispuni preuzete reformske obaveze.
Evropska komisija najavila je da će nakon 30. juna izvršiti procjenu napretka država korisnica ovog programa, nakon čega bi novac namijenjen zemljama koje nisu ostvarile rezultate mogao biti preusmjeren onima koje uspješnije provode reforme.
Novac će pratiti konkretne rezultate
Iz Evropske komisije naglašavaju da Plan rasta funkcioniše po principu ostvarenog učinka, što znači da finansijska podrška zavisi od realizacije dogovorenih reformi.
Države koje ispune svoje obaveze moći će računati na nastavak finansiranja, dok bi one koje budu kasnile mogle ostati bez dijela predviđenih sredstava.
„Reforme ostaju ključni uslov za korištenje sredstava iz Plana rasta“, poručuju iz Evropske komisije.
U slučaju preraspodjele novca, zemlje koje pokažu bolje rezultate mogle bi dobiti dodatna sredstva, ali će za to morati dostaviti nove reformske planove.
Bosna i Hercegovina jedina bez isplate
Bosna i Hercegovina trenutno je jedina država Zapadnog Balkana koja još nije dobila sredstva iz Plana rasta, jer reformska agenda nije usvojena.
Za BiH je kroz ovaj program predviđeno ukupno 976,6 miliona eura, ali bi zbog političkih blokada i kašnjenja u ispunjavanju uslova dio tog novca mogao biti izgubljen.
Prema ranijim procjenama evropskih institucija, potencijalni gubitak mogao bi se mjeriti stotinama miliona eura.
Zemlje regiona već koriste evropski novac
Dok Bosna i Hercegovina još čeka dogovor oko potrebnih reformi, druge države Zapadnog Balkana već ostvaruju koristi od Plana rasta.
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija dobile su nove tranše finansijske podrške nakon što su ostvarile napredak u provođenju svojih reformskih agendi.
Mjere koje su provodile odnose se na poboljšanje poslovnog okruženja, digitalizaciju, obrazovanje, inovacije i jačanje ekonomije.
Brisel traži ubrzanje procesa
Evropska komisija podsjeća da krajem juna ističe važan rok za dio reformskih obaveza, nakon čega slijedi detaljna analiza učinka svih država korisnica.
Zemlje koje ne ispune dogovorene uslove mogle bi izgubiti dio dostupnog novca, dok bi uspješnije države mogle dobiti dodatna sredstva.
Iz Brisela poručuju da je ubrzanje reformi ključno za ekonomski razvoj, privlačenje novih investicija i približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
