Izjava Željke Cvijanović izazvala lavinu komentara, odgovor iz Srbije iznenadio mnoge!

Izjava članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović o prelasku granica Evropske unije izazvala je brojne reakcije u javnosti i na društvenim mrežama.

Posebnu pažnju privuklo je njeno poređenje procedura kroz koje prolaze građani BiH sa situacijom ilegalnih migranata koji su prethodnih godina pokušavali ući na teritoriju Evropske unije.

„Lakše su prije par godina u EU ulazili ilegalni migranti, nego danas naši građani koji legalno prelaze granicu. Apsolutno dijelim njihovu frustraciju zbog toga“, izjavila je Cvijanović.

Njena izjava naišla je na podijeljene reakcije. Dok dio javnosti smatra da je ukazala na realan problem dugih čekanja na granicama, kritičari tvrde da se radi o pojednostavljivanju kompleksnog pitanja i poređenju dvije potpuno različite situacije.

Evropske kontrole sve strožije

Analitičari ističu da su procedure na vanjskim granicama Evropske unije posljednjih godina značajno pooštrene zbog novih sigurnosnih standarda.

Prema podacima evropskih institucija, smanjen broj neregularnih prelazaka rezultat je pojačanog nadzora, dodatnih kontrola i mjera koje se provode na vanjskim granicama šengenskog prostora.

S druge strane, gužve na graničnim prelazima koje koriste građani Bosne i Hercegovine uglavnom su povezane sa detaljnijim provjerama putnika, većim prometom i primjenom novih evropskih sistema kontrole.

Među njima su provjere kroz Šengenski informacioni sistem (SIS), kao i pripreme za nove digitalne sisteme evidentiranja ulazaka i izlazaka putnika.

Rasprava se proširila i na region

Nakon izjave Cvijanović, rasprava se proširila i na društvene mreže u regionu, uključujući Srbiju, gdje su se pojavili komentari koji povezuju političke promjene, ekonomska pitanja i buduće zakone o kontroli porijekla imovine.

Dio političkih aktera i pravnih stručnjaka u Srbiji već duže vrijeme zagovara strožije provjere imovine i efikasnije antikorupcijske mjere, posebno kada je riječ o transparentnosti sticanja nekretnina i kapitala.

Ova tema dodatno je otvorila širu debatu o odnosu građana Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji, slobodi kretanja, administrativnim procedurama i povjerenju u domaće institucije.