Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem zaposlenih radnika, a stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljnih reformi penzioni sistem u narednim godinama mogao postati finansijski teško održiv.
Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, entitetskim fondovima već sada godišnje nedostaje više od 400 miliona konvertibilnih maraka za redovnu isplatu penzija, dok bi taj deficit do 2032. godine mogao porasti na čak 1,6 milijardi KM.
Demografi i ekonomisti upozoravaju da su negativan prirodni priraštaj, pad nataliteta i kontinuirano iseljavanje stanovništva među glavnim razlozima sve većeg pritiska na penzioni sistem, na što se ukazuje već više od dvije decenije.
Trenutno u Bosni i Hercegovini na jednog penzionera dolazi tek oko 1,2 zaposlena radnika, dok je prosjek u državama Evropske unije znatno povoljniji i iznosi oko 1,8 zaposlenih na jednog penzionera.
Posebno zabrinjava situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje na jednog penzionera dolazi svega 1,19 zaposlenih osoba, što stručnjaci smatraju izrazito nepovoljnim odnosom za dugoročnu stabilnost sistema.
Ekonomisti upozoravaju da ovakav omjer direktno utiče i na visinu penzija, zbog čega veliki broj penzionera prima mjesečna primanja koja teško pokrivaju osnovne životne troškove.
Dodatne reakcije izazvale su i izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, prema kojima bi pojedini osiguranici sa kraćim radnim stažom mogli ostvarivati niže penzije nego ranije.
Prema novom modelu obračuna, osoba sa 15 godina radnog staža u određenim slučajevima mogla bi ostvariti penziju od približno 434 konvertibilne marke.
Stručnjaci upozoravaju da Bosnu i Hercegovinu bez ozbiljnih ekonomskih, tržišnih i demografskih mjera očekuju dodatni problemi u finansiranju penzionog sistema, dok bi buduće generacije penzionera mogle imati još niža i nesigurnija primanja.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
