Portal „BiH Index“ analizirao je mandat visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da je u Bosnu i Hercegovinu došao uz snažnu podršku HDZ-a BiH i Dragana Čovića, dok danas odnosi između njih više nisu na nivou s početka njegovog mandata.
U tekstu se navodi da je Schmidt tokom rasprava o izmjenama Izbornog zakona imao podršku HDZ-a BiH, koji je očekivao odlučnije poteze OHR-a u pravcu koncepta „legitimnog predstavljanja“.
Dragan Čović je 2022. godine javno govorio da Schmidt treba „završiti posao do kraja“, aludirajući na izmjene izbornog sistema koje je HDZ smatrao ključnim političkim pitanjem.
Istovremeno, iz Hrvatske je dolazila otvorena politička podrška Schmidtu. Hrvatski premijer Andrej Plenković uručio mu je Orden Ante Starčevića, što je tada tumačeno kao potvrda dobrih odnosa između Zagreba i visokog predstavnika.
Međutim, odnosi su se s vremenom promijenili. Iako je Schmidt intervenisao u izborni sistem Federacije Bosne i Hercegovine, nije proveo reforme u obimu koji je HDZ očekivao, posebno kada je riječ o načinu izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Dodatne političke razlike pojavile su se i oko pitanja državne imovine. Schmidt je više puta naglasio da je državna imovina pitanje države Bosne i Hercegovine, čime je ušao u sukob sa stavovima vlasti iz Republike Srpske, ali i udaljio dio očekivanja HDZ-a koji je zagovarao fleksibilniji pristup nadležnostima.
U tekstu se navodi i da se posljednjih dana sve češće spominje ime bivšeg slovenskog predsjednika Boruta Pahora kao mogućeg nasljednika Christiana Schmidta.
Pahor se opisuje kao političar dijaloga i kompromisa, koji ima dobre odnose sa političkim predstavnicima u Zagrebu, Sarajevu i dijelu političkih aktera iz Republike Srpske.
Prema toj analizi, njegov eventualni dolazak mogao bi promijeniti političku dinamiku u Bosni i Hercegovini, posebno jer nema imidž intervencioniste kakav Schmidt ima u dijelu javnosti i političkih krugova.
Autor teksta navodi da bi eventualni dolazak Pahora mogao predstavljati izazov za Milorada Dodika, koji je posljednjih godina političku strategiju velikim dijelom gradio na osporavanju legitimiteta Christiana Schmidta i sukobu s OHR-om.
Kako se ističe, Pahorov diplomatski stil i politički pristup mogli bi otežati takvu vrstu političke mobilizacije, posebno jer Slovenija nema status velike sile niti Pahor ima reputaciju političara sklonog agresivnim intervencijama.
U tekstu se također navodi da bi eventualno smanjenje tenzija između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka moglo dodatno oslabiti Dodikovu pregovaračku poziciju, budući da njegova politička snaga često raste u periodima izraženih sukoba između Sarajeva i Mostara.
Ipak, zaključuje se da eventualna promjena na čelu OHR-a sama po sebi ne bi riješila ključne političke sporove u Bosni i Hercegovini, uključujući pitanja državne imovine, nadležnosti institucija i ustavnog uređenja zemlje.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
