data-nosnippet>
Ćamil Duraković, potpredsjednik entiteta Republika Srpska, zajedno s nekoliko zastupnika i delegata iz reda bošnjačkog naroda, uputio je formalnu komunikaciju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i generalnom sekretaru UN-a. Pismo je dostavljeno Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi prosljeđivanja Stalnom predstavništvu BiH pri UN-u u New Yorku, uoči polugodišnje rasprave Vijeća sigurnosti o stanju u BiH, zakazane za 12. maja 2026. godine.
Pored Durakovića, pismo su potpisali zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Edin Ramić, narodni poslanici Ramiz Salkić, Amir Hurtić i Mirsad Duratović, te delegati u Vijeću naroda RS-a Armin Hamzić, Smail Mešić, Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović.
“U komunikaciji se ukazuje na sistemska i tekuća kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine, relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza u oblasti ljudskih prava. Potpisnici posebno ukazuju na nepriznavanje bosanskog jezika kao ravnopravnog službenog jezika, diskriminatorne elemente u nastavnim planovima i programima, odsustvo odgovarajućih budžetskih izdvajanja za bošnjačku zajednicu, diskriminatorne prakse zapošljavanja u javnoj upravi, strukturnu nezastupljenost Bošnjaka u policijskim strukturama, kao i na glorifikaciju osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uz negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.”
“Trideset godina nakon Dejtona, Bošnjaci u entitetu Republika Srpska i dalje se suočavaju sa strukturnom neravnopravnošću u jeziku, obrazovanju, zapošljavanju i javnom životu. Ovo nije politička izjava, nego dokumentirani prikaz kršenja obaveza koje su prihvaćene potpisivanjem mirovnog sporazuma. Obraćamo se Vijeću sigurnosti jer je riječ o tijelu koje ima posebnu odgovornost za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući i praćenje provedbe mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ljudska prava Bošnjaka u Republici Srpskoj su ozbiljno ugrožena, a sistemska neprovedba Aneksa 7 ostaje jedno od ključnih pitanja mira, povratka i jednakopravnosti”, poručuju potpisnici.
Potpisnici pozivaju Vijeće sigurnosti da pozove visokog predstavnika Christiana Schmidta da, u okviru mandata iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bonskih ovlasti, poduzme mjere kojima bi se osigurala stvarna ustavna ravnopravnost konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj, otklonili diskriminatorni propisi u obrazovanju, policiji i javnoj upravi, uvele afirmativne mjere zapošljavanja te uklonile odluke suprotne presudama međunarodnih sudova.
Potpisnici naglašavaju da su navedene mjere neophodni preduvjeti za stvarnu provedbu Aneksa 7 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji i više od trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma ostaje suštinski neproveden u Republici Srpskoj.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
