Bijela kuća obavijestila je Kongres SAD da su američka „neprijateljstva s Iranom završena“, iako su američke snage i dalje raspoređene u regiji. Ova poruka predsjednika Donald Trump, upućena u petak, tumači se kao pravno kontroverzan potez kojim se pokušava zaobići rok od 60 dana za odobrenje vojnih operacija od strane Kongresa.
U pismu upućenom čelnicima Kongresa, uključujući Mike Johnson i Chuck Grassley, Trump je naveo da je sukob, započet krajem februara bez formalnog odobrenja zakonodavne vlasti, sada okončan. Ipak, istovremeno je upozorio da prijetnja iz Irana i dalje postoji, naglašavajući da američke vojne aktivnosti nisu nužno završene.
Prema Rezolucija o ratnim ovlastima, predsjednik mora dobiti saglasnost Kongresa za vojne akcije koje traju duže od 60 dana. Proglašavanjem kraja sukoba, administracija praktično pokušava „resetovati“ taj rok. Trump je naveo da je početkom aprila uvedeno primirje koje je kasnije produženo, uz tvrdnju da od tada nije bilo borbenih djelovanja.
Ministar odbrane Pete Hegseth iznio je sličan stav, sugerišući da se rok može pauzirati tokom primirja. Međutim, brojni demokratski zvaničnici odbacuju takvo tumačenje, ističući da sama pomorska blokada, posebno u Hormuški tjesnac, predstavlja nastavak neprijateljskih aktivnosti.
U Kongresu ne postoji jedinstven stav. Dok dio republikanaca ne planira pokretanje glasanja o odobrenju vojne sile, pojedini senatori – poput Susan Collins, Rand Paul i Lisa Murkowski – smatraju da zakon mora biti ispoštovan i da Kongres treba imati ključnu riječ u donošenju odluka o ratu.
Administracija, s druge strane, tvrdi da bi eventualne buduće vojne operacije bile tretirane kao odvojeni angažmani u pravnom smislu. Ipak, kritičari ostaju skeptični i upozoravaju da bi ovakvo tumačenje moglo dodatno proširiti predsjedničke ovlasti u vojnim pitanjima bez jasne kontrole zakonodavne vlasti.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
