Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je u intervjuu o aktuelnoj političkoj situaciji, izbornom integritetu, državnoj imovini, izbornom zakonu te presudama Evropskog suda za ljudska prava, naglasivši da će učiniti sve kako bi se na izborima osigurala volja birača.
Schmidt je Bosnu i Hercegovinu opisao kao “zemlju propuštenih prilika”, ali je naglasio da je, unatoč političkim neslaganjima, država i dalje na putu ka Evropskoj uniji. Upozorio je i na globalna politička dešavanja, navodeći da bi manji regioni, poput Zapadnog Balkana, mogli biti zanemareni, te kritikovao zapaljivu političku retoriku u regionu.
Jedna od ključnih tema bila je izborna reforma i tehnička unapređenja izbornog procesa, pri čemu je Schmidt naglasio važnost uvođenja savremenih rješenja, uključujući skenere, za predstojeće izbore.
“Međunarodna zajednica je veoma zainteresovana za ovo pitanje. Finansijska sredstva su osigurana i nastavljamo raditi na rješenjima. Nećemo odustati”, poručio je.
Dodao je da će se svi problemi rješavati u hodu te da je cilj osigurati transparentan izborni proces. Na pitanje o političkim blokadama, Schmidt je istakao da se odgovori najbolje vide kroz djela, a ne kroz izjave.
Kada je riječ o izbornom zakonu i presudama Evropskog suda za ljudska prava, Schmidt je rekao da su raniji prijedlozi iz Neuma bili “ozbiljna osnova za dogovor”, te da je potrebno osigurati ravnotežu i poštovanje konstitutivnih naroda bez narušavanja biračkog sistema. Posebno se osvrnuo na stavove iznesene pred Evropskim sudom za ljudska prava, ističući da se ne slaže s određenim pristupima i da smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala zadržati multietnički ustavni okvir, dodajući da je ovo osjetljivo pitanje koje treba rješavati kroz domaći politički dijalog.
Govoreći o državnoj imovini, Schmidt je naglasio da je to pitanje godinama neriješeno zbog nedostatka političkog kompromisa, podsjetivši da je Bosna i Hercegovina jedina država bivše Jugoslavije koja još nije sistemski riješila ovo pitanje. Istakao je i da su raniji politički akteri ponekad bili otvoreniji za dijalog, navodeći kao primjer i Milorada Dodika, dok je danas situacija drugačija.
Schmidt je pohvalio određene institucije koje rade na realizaciji evropskih fondova i “Plana rasta”, ali i upozorio na političke blokade koje usporavaju procese.
“Kada se propuste prilike za evropska sredstva, to ima ozbiljne posljedice. Građani imaju pravo tražiti odgovornost”, istakao je.
U dijelu koji se odnosi na energetiku, Schmidt je dao podršku projektima poput Južne interkonekcije, naglašavajući važnost energetske sigurnosti i smanjenja zavisnosti od jednog izvora snabdijevanja. Kada je riječ o javnom servisu, upozorio je da se ne smije dozvoliti gašenje BHRT-a, ali je naglasio da je za stabilno finansiranje potrebna politička odluka i sistemske reforme.
Na kraju, Schmidt je poručio da će ostati u Bosni i Hercegovini dok može dati konkretan doprinos, te da najviše nade polaže u otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.
“Kada BiH bude dovoljno stabilna da joj ne treba međunarodni nadzor, to će značiti da je zemlja na dobrom putu”, zaključio je.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
