Irak je napravio značajan sigurnosni i politički zaokret nakon što je Iračko vijeće za nacionalnu sigurnost odobrilo Snagama narodne mobilizacije da odgovore na napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Ova odluka u praksi znači davanje formalnog ovlaštenja paravojnim strukturama za djelovanje, što analitičari vide kao ozbiljnu eskalaciju i potencijalni korak ka širem regionalnom sukobu.
Istovremeno, vlasti u Bagdadu pozvale su američkog vršioca dužnosti ambasadora na razgovor, izražavajući nezadovoljstvo zbog nedavnih zračnih udara na položaje PMF-a. Ovakvi potezi ukazuju na rast tenzija između Iraka i SAD-a, ali i na sve složeniju sigurnosnu situaciju unutar zemlje.
Snage narodne mobilizacije čine savez više desetina milicija, od kojih su mnoge ideološki i operativno bliske Iranu. Iako su formalno uključene u iračke sigurnosne strukture još od 2016. godine, njihovo djelovanje često se posmatra kao paralelno s državnim institucijama. Upravo zbog toga, odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost da im dodijeli otvoreno odobrenje za napade predstavlja značajan zaokret u dosadašnjoj politici.
Prema dostupnim informacijama, američke snage su 24. marta izvele zračne udare na ciljeve u Iraku, pri čemu je poginulo više od 20 osoba. Snage narodne mobilizacije saopćile su da je među poginulima bilo najmanje 15 njihovih pripadnika, dok je meta napada bio komandni centar u provinciji Al-Anbar, području koje već duže važi za jedno od ključnih uporišta oružanih grupa.
Nakon toga uslijedili su i dodatni udari, uključujući napad na rezidenciju lidera PMF-a Faliha al-Fajada u Mosulu. Iako se on u trenutku napada nije nalazio na toj lokaciji, incident je dodatno pojačao zabrinutost zbog mogućeg ciljanja visokih zvaničnika. Istovremeno, u iračkom Kurdistanu zabilježen je napad balističkim projektilima u kojem je poginulo više pripadnika Pešmerge.
Na terenu su primijećene i aktivnosti američkih borbenih aviona A-10 Thunderbolt II, koji su, prema izvještajima, djelovali protiv položaja proiranskih milicija u blizini Mosula. Ove operacije dolaze u trenutku kada se sve češće govori o mogućem djelimičnom povlačenju američkih snaga iz Iraka, što dodatno komplikuje sigurnosnu sliku.
Odluka da se PMF-u omogući puni odgovor prema SAD-u i Izraelu predstavlja presedan u savremenoj iračkoj politici. Time je Bagdad, prema ocjenama analitičara, napravio korak ka otvorenijem uključivanju u regionalni sukob, što može imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje.
U širem kontekstu, ovakav razvoj događaja dodatno povećava rizik od eskalacije u regiji, imajući u vidu već postojeće napetosti između Irana, SAD-a i njihovih saveznika. Situacija ostaje neizvjesna, dok međunarodna zajednica pažljivo prati daljnji tok događaja.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
