Posljedice rata na Bliskom istoku sve se više osjećaju i u Sjedinjenim Američkim Državama, prije svega kroz rast cijena goriva i nova pitanja o tome kako američke institucije predstavljaju sigurnosne procjene javnosti.
Tokom saslušanja u Kongresu, čelnici američke obavještajne zajednice govorili su o napadima na Iran, ali su, prema ocjenama iz Washingtona, ostavili više otvorenih pitanja nego jasnih odgovora.
Posebnu pažnju izazvalo je obraćanje direktorice Nacionalne obavještajne zajednice Tulsi Gabbard, koja tokom javnog nastupa nije precizno odgovorila na pitanje da li Iran trenutno predstavlja neposrednu nuklearnu prijetnju.
Istovremeno, u pisanim procjenama je navedeno da je iranski program obogaćivanja urana ozbiljno oslabljen i da nema potvrde da je nastavljen u istom obimu, što dodatno otvara prostor za raspravu o tome zašto taj stav nije jednako jasno ponovljen i pred kamerama.
Zbunjenost dodatno pojačava ranija izjava predsjednika Donalda Trumpa, koji je početkom marta govorio o “trenutnoj nuklearnoj prijetnji” iz Irana, iako su poruke iz obavještajnog sektora bile znatno opreznije.
Sukob se već direktno odražava i na život građana. Prema podacima Američkog automobilskog udruženja, cijena benzina u SAD-u porasla je za gotovo jedan dolar po galonu u odnosu na prethodni mjesec.
Prosječna cijena običnog benzina sada je oko 3,82 dolara po galonu, dok su premium goriva i dizel već prešli granicu od 5 dolara. Takav rast postaje ozbiljan udar na kućne budžete, posebno u državama gdje su građani snažno oslonjeni na automobile.
Analitičari upozoravaju da bi cijene uskoro mogle dodatno rasti i preći 4 dolara širom zemlje, a sve veći broj ljudi već pokušava unaprijed natočiti gorivo, što dodatno pojačava pritisak na tržište.
Posljedice se vide i u avioindustriji. Zbog skupljeg goriva aviokompanije već povećavaju cijene karata i smanjuju broj manje isplativih letova, posebno na kraćim rutama.
Takav razvoj mogao bi se uskoro odraziti i na Evropu, uz moguće posljedice po turizam, jer viši troškovi prevoza obično znače manje putovanja i slabiju potrošnju.
Iako SAD nisu direktno zavisne od nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac, globalno tržište energenata reagira na svaku ozbiljniju nestabilnost u toj regiji. Zbog toga se posljedice sukoba brzo prelijevaju i na američko tržište.
Uz ekonomski pritisak, sve više raste i politička rasprava o tome da li javnost dobija potpune i usklađene informacije o stvarnim sigurnosnim rizicima i ciljevima američke strategije u regionu.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
