Izraelski napad na Iran pokrenut je bez jasnog plana za promjenu režima, a očekivanja da bi zračni udari mogli izazvati narodni ustanak u zemlji temeljila su se više na političkim nadama nego na čvrstim obavještajnim procjenama, tvrdi više izraelskih sigurnosnih izvora.
Kako piše britanski list The Guardian, iranski režim uspio je preživjeti gotovo dvije sedmice intenzivnih bombardovanja, pa čak i atentat na vrhovnog vođu Alija Hameneija, dok američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu razmatra mogućnost okončanja sve skupljeg sukoba.
Ključni faktor: 440 kilograma uranija
Prema navodima bivših i sadašnjih izraelskih obavještajnih i vojnih zvaničnika, dugoročni ishod rata mogao bi se procjenjivati prema sudbini oko 440 kilograma obogaćenog uranija koji je, nakon američkih udara prošle godine, ostao zakopan u podzemnim objektima.
Ta količina materijala procjenjuje se kao dovoljna za proizvodnju više od deset nuklearnih bojevih glava ukoliko bi Iran odlučio ubrzati razvoj nuklearnog oružja.
„Tih 440 kilograma uranija jedan je od ključnih pokazatelja kako će ovaj rat završiti i hoće li se smatrati uspješnim“, rekao je jedan bivši visoki izraelski sigurnosni zvaničnik.
Prema njegovim riječima, za Izrael bi prihvatljiv scenarij bio da se taj materijal ukloni iz Irana ili da ga kontrolira vlast koja bi dala čvrste međunarodne garancije o njegovoj sigurnosti.
Mogućnost kopnene operacije
Prema nekim procjenama, Sjedinjene Američke Države razmatrale su i mogućnost visokorizične kopnene operacije čiji bi cilj bio osigurati nuklearni materijal.
U ranijim diplomatskim pregovorima također se spominjala opcija da Iran obogaćeni uranij preda trećoj državi pod međunarodnim nadzorom.
Novi vođa i neizvjesnost
Smrt Alija Hameneija i dolazak njegovog sina Mojtabe Hameneija na čelo države dodatno je povećala neizvjesnost oko budućnosti iranskog nuklearnog programa.
Neki analitičari tvrde da je bivši vrhovni vođa godinama odgađao odluku o izradi nuklearne bombe, iako je Iran razvijao tehnologiju koja bi to omogućila.
„Kod Alija Hameneija znali smo kako razmišlja. Kod Mojtabe još nemamo dovoljno informacija da bismo procijenili hoće li odmah krenuti prema nuklearnom oružju“, rekao je jedan bivši obavještajni zvaničnik.
Promjena režima kao nerealna opcija
Iako su izraelski premijer Benjamin Netanyahu i Donald Trump na početku sukoba govorili o promjeni režima u Teheranu, pojedini izraelski analitičari tvrde da takav scenarij nikada nije bio realan.
„To je bila pusta želja. Nikada nije postojao plan kako srušiti režim samo zračnim napadima“, rekao je jedan obavještajni izvor.
Sličan stav iznijela je i Sima Shine, bivša šefica istraživačkog odjela u Mossadu, koja smatra da se promjena vlasti u Iranu ne može postići bombardovanjem izvana.
Vojni uspjesi bez političkog rješenja
Uprkos tim kritikama, izraelski vojni establišment smatra da su dosadašnje operacije donijele značajne vojne rezultate.
Prema tim procjenama, tokom gotovo dvije sedmice bombardovanja:
- uništen je značajan dio iranske vojne industrije
- pogođene su fabrike balističkih projektila
- oslabljena je infrastruktura povezana s vojnim programima
- uspostavljena je djelomična zračna dominacija nad teritorijom Irana
Ipak, mnogi izraelski sigurnosni analitičari upozoravaju da bez jasne političke strategije vojni uspjesi mogu ostati bez dugoročnog efekta.
„Bojim se da ćemo ostati zaglavljeni u ovoj situaciji“, zaključio je jedan bivši izraelski zvaničnik.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
