“NEMAM NAMJERU IĆI NIGDJE IZ BiH”: Kako je Evropska unija promijenila život Hasanu Gvozdenu

“NEMAM NAMJERU IĆI NIGDJE IZ BiH”: Kako je Evropska unija promijenila život Hasanu Gvozdenu

Od mladića koji se sam svoj gazda postao na putu s kartom u jednom pravcu, teška srca se spremao i poput hiljada drugih u Bosni i Hercegovini.

Nasmijan je Hasan Gvozden uvijek.

I vedrog duha.

Od mladića koji se, teška srca, spremao, poput hiljada drugih u Bosni i Hercegovini, na put s kartom u jednom pravcu, postao je sam svoj gazda.

Hasan je iz Gornjeg Vakufa.

I vlasnik je obrta.

Keramičar.

I to kakav!

Njegovo zanimanje traženo je u jednoj Njemačkoj, na primjer. I dobro se plaća.

Hasan jeste bio spreman na nevoljni put trbuhom za kruhom. Čak je i aplicirao za radnu vizu za jednu od zapadnih država.

A onda je stigao poziv koji mu je promijenio život.

Pozvali su ga iz nevladine organizacije LiNK i ponudili pomoć.

“Projekti i sastanci koji smo imali sa Linkom na čelu sa Alisom Gekić znatno su mi olakšali i odgovorili na nedoumice i eventualne strahove koje sam imao vezano za samostalno zaposlenje.

Upoznat sam sa svim obavezama i dužnostima koje kao obrtnik imam prema državi.

Na svako moje pitanje ili nedoumicu Alisa Gekić je bila tu da odgovori i da me posavjetuje.

Zahvaljući projektu koje je udruženje Hyperlink provelo u mother gradu moj obim posla se prošio jer su mi omogućili nabavku novih i profesionalnih mašina za rad. Zahvaljujem se Linku i njegovom cijelom timu na nesebičnoj podrsci i ljubaznosti”, napisao je Hasan u poruci za Politicki.ba.

Na naše direktno pitanje da li, ipak, razmišlja o odlasku iz BiH, gdje ga čeka vjerovatno puno više para, on odgovara:

“Ne planiram baš zahvaljujući LiNK-u što sam prije vremena otvorio obrt nego dobio termin za vizu.

Tako da sada nemam namjeru ići nigdje iz BiH”, itiče.

A LiNK je nevladina organizacija iz Mostara.

Alisa Gekić u razgovoru za Politicki.ba ističe da se radi o poduzetničkom centru i jednoj “od vodećih organizacija za ekonomski razvoj BiH i pokretač razvoja koji okuplja poduzetnike, zastupa/zagovara njiihove interese, pruža podršku građanima i akterima u procesu razvoja lokalnih zajednica, te radi na sistemskom poboljšanju poslovnog okruženja u BiH”.

“Posao koji radimo je nastao kao rezultat potreba da se problemi i potrebe sa terena pravilno adresiraju prema višim nivoima vlasti te uz stručnu podršku realizuju. Zahvaljujući upornom radu i stučnoj ekspertizi koju posjedujemo uspješno djelujemo više od 23 godine i predstavljamo vezu između javnog, privatnog, NVO i obrazovnog sektora”, priča Gekić za Politicki.ba.

Ističe da je do sada organizacija kojoj je na čelu uspješno realizirala više od stotinu projekata na domaćem i međunarodnom tržištu koji su doveli do zavidnih rezultata”.

A oni su: uspostava poslovnih inkubatora, uspostava centara kreativnih industrija, uspostavljanje sistema upravljanja otpadom, podrška nastanku 200 novih biznisa, podrška jačanju kapaciteta 3.000 malih i srednjih preduzeća, jačanje kapaciteta mladih nezaposlenih osoba, kreiranje više od 1.000 novih radnih mjesta i još mnogo toga.

“Svaki realizovani projekat za nas je značajno iskustvo koji nam daje vjetar u leđa i potvrdu da smo na pravom putu”, ističe Gekić.

Njen rad je i više nego dobar, što je prepoznala i Evropska unija i pružila dodatnu pomoć. Zajedno sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO).

Novac i savjete koje je od njih dobila Gekić je usmjerila u izgradnju integralnog sistema podrške ranjivim kategorijama. Za njih su stvoren paketi usluga koji za cilj imaju pokretanje vlastitog biznisa. A ima i poseban program za prekvalifikaciju.

“Uspješno smo realizirali 5 projekata koji su doveli do uspostave 100 novih biznisa i kreiranja 150 radnih mjesta, prekvalifikacije 70 osoba i kreiranja 40 novih radnih mjesta”, ističe Gakić.

Ipak, na naše pitanje koji je najčešći drawback koji su imali, ona ističe da je to nedostatak sistemskog pristupa razvoju i nedostatak podrške od strane viših nivoa vlasti.

“Većina postojećih programa se implementira adhoc bez saradnje i nepostojanja dijaloga sa privatnim sektorom”, požalila se ona u razgovoru za Politicki.ba.

Toga su svjesni u u ILO-u, kao i u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini. I rade na tome.

No, uz aktivnosti koje provode i sa LiNK-om (projekat LEP), u ovoj diplomatskoj misiji počeli su još jedan program povećanja broja zaposlenih u BiH.

LEP, ili Lokalno partnestvo za zapošljavanje ima za cilj stvoriti “jedinstvene saveze između lokalne uprave, službi za zapošljavanje, kompanija, obrazovnih institucija i nevladinih organizacija”, kako bi se povećao broj zaposlenih, ali i poboljšalo tržište rada u BiH. Finansira ga Evropska unija sa 5 miliona eura granta (Svedska je osigurala 1 milion eura granta)-

“LEP podržava dvadeset lokalnih partnerstava za zapošljavanje, putem kojih su unaprijedjene kvalifikacije za 1.718 osoba, formalno zaposleno 652 osoba, razvijeno je 70 programa za obuke za tržište rada i podržano je osnivanje 212 malih biznisa.

Glavni cilj je stvaranje radnih mjesta i prelazak na formalno zapošljavanje. Razvoj lokalnih partnerstava za zapošljavanje zasnovan je na uključivanju i aktivnom angažmanu najmanje pet relevantnih interesnih strana na tržištu rada: javnih službi za zapošljavanje, opština, poslodavaca, obrazovnih institucija i neprofitnih, nevladinih organizacija. Lokalne i regionalne razvojne agencije, privredne i obrtničke komore takođe se smatraju relevantnim partnerima. Rade se obuke za pisanje Biznis planova i to sa certificiranim trenerima (14 certificiaranih trenera). Trenutno se provodi druga faza LEP projekta. U prvoj fazi, za koju je Evropska unija izdvojila 4 miliona eura granta”, rekli su za Politicki.ba u Delegaciji EU.

A tu je i još jedan: “EUzaZaposljavanje” (EU4jobs) – posao za sve.

Ovaj projekat ima za cilj poboljšanje socio-ekonomske situacije i uslova života u Bosni i Hercegovini.

Radi se o trogodišnjoj inicijativi (od 01. februar 2023. do 31. januar 2026. godine)

Program nudi mogućnost zaposlenja mladima, ženama iz ruralnih područja, ranjivim grupama uključujući osobe s invaliditetom, Rome/kinje i dugoročno nezaposlene osobe.

“Kako bi se postigli rezultati, projekat će koristiti provjerene metode Međunarodne organizacije rada kako u upravljanju komponentom bespovratnih sredstava, tako i u pružanju stručne podrške oslanjajući se na dugotrajno partnerstvo sa institucijama u BiH. Vrijednost projekta #EU4Employment je 5 miliona eura uz zajedničko sufinansiranje Evropske unije (4 miliona eura) i Švedske (1 milion eura), a realizuje ga Međunarodna organizacija rada u BiH..

Cilj projekta je unaprijediti dizajn, provedbu i praćenje učinka aktivnih politika tržišta rada uz podršku relevantnih institucija u BiH. Omogućiti izradu i provedbu kvalitetnih programa prekvalifikacije za ranjive grupe u BiH, unaprijediti ili uvesti inovativne usluge aktivacije u saradnji sa centrima za socijalni rad i drugim partnerima u BiH i pripremiti mapu puta za provedbu i praćenje Garancije za mlade u skladu sa Smjernicama EU i MOR-a za zapadni Balkan.

Očekivani rezultati su minimalno 1,250 osoba iz ciljnih skupina će imati koristi od implementacije inovativnih aktivnih politika tržišta rada, te da će biti zaposleno minimalno 625 osoba iz ciljnih skupina. Evropska unija je obezbijedila bespovratna sredstva i tehničku pomoć institucijama tržišta rada na svim nivoima vlasti u BiH kako bi se došlo do ovih rezultata.

U okviru projekta prošle godine objavljeno je pet Javnih poziva za dostavljanje punih projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava. Pozivi su bili namjenjeni svim akterima na tržištu rada koji imaju kapacitete za pružanje usluga i programa predviđenih objavljenim pozivima, uključujući uspostavljanje partnerstava sa institucijama tržišta rada i socijalne zaštite i specijaliziranim agencijama, organizacijama ili pojedincima za pružanje usluga u cilju povećanja formalnog zapošljavanja teško zapošljivih osoba. Kao rezultat ovih poziva, odabrano je 16 projekata za aktivaciju i zapošljavanje teško zapošljivih grupa”, rečeno nam je u Delegaciji EU.

Neke od rezultata, a oni već sada jesu impresivni, bit će predstavljeni u zadnjem tromjesječju ove godine.

A Hasan Gvozden je jedan od hiljada živih dokaza da pomoć funkcionira i da ne žele svi mladi napustiti BiH.

Oni samo žele da im se da prilika i pomogne, gdje treba, da se san ostvari.

U BiH!