Žestoka rasprava i još žešće poruke iz Zagreba, gdje je organizriana Međunarodna konferencija posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu i političkoj slici Bosne i Hercegovine tri decenije nakon završetka rata. Skup je okupio hrvatske, ali i bosanskohercegovačke predstavnike, akademske stručnjake, ali i predstavnike američke političke scene.
Učesnica konferencije je bila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja je poručila da je Bosna i Hercegovina bila i ostala eksperiment, te kako visoki predstavnik nije zakonodavac, a da Ustavni sud nije zaštitnik Ustava već kreator novih rješenja.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je kako Ured visokog predstavnika treba zatvoriti i hitno riješiti pitanje državne imovine. Treći entitet je rješenje, poručio je kontroverzni Max Primorac, lobist povezan s američkom konzervativnom organizacijom Heritage Foundation.
Na ovakve istupe reagirao je šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, koji je pisao Američkom kongresu, te je u tom pismu, između ostalog, naveo kako su mnoge tvrdnje Primorca bez činjenične osnove.
“Dejton je bio sporazum koji je obećavao jednakost tri naroda, a to se nije ostvarilo. Lokalna rješenja nisu mnoguća ako lokali akteri nemaju suverenitet. Ako konačna vlast leži u rukama evropskog diplomate. To je uzrok stalnih prijetnji secesijom iz Republike Srpske, a broj Hrvata u Bosni i Hercegovini je pao za 60 posto. Oni čak ne mogu glasati za pripadnike svog naroda. To, jednostavno, ne funkcionira. Takav je razvoj situacije otvorio prostor ‘komunističkoj Kini, Rusiji, pa čak i Iranu’, koje koriste haos i dodatno destabilizuju region”, rekao je Primorac.
“Gurate nas opet u rat, a mi to ne želimo! Mi, Bošnjaci, ne želimo ‘Kordoba sindrom’. Ne želimo da nas stavite u geto, niti da nam kažete da mi primjenjujemo šerijatski, muslimanski zakon i da zaboravimo ostalo! Kažete da samo Hrvati njeguju evropske vrijednosti, da vas pitam onda, ako idete u Stolac, zašto se bošnjačka djeca ne mogu voziti u istom autobusu s hrvatskom djecom? Mi smo jedini narod na Balkanu koji nema svoju nacionalnu državu. Ne tražimo je. Želimo živjeti s vama – i nakon genocida i nakon udruženog zločinačkog poduhvata. Mi želimo živjeti. A vi pokazujete da ne želite živjeti s nama”, odgovorio mu je Mustafa ef. Cerić, bivši reisul-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Mustafa ef. Cerić, nekadašnji reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, bio je jedan od panelista na današnjoj konferenciji u Zagrebu posvećenoj Dejtonskom sporazumu.
Na početku svog izlaganja se osvrnuo na poziv koji je dobio od ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlić-Radmana:
Ne znam zašto me je Radman zvao, ali znam šta ću reći. Možda će mu se svidjeti što imam reći, možda će zažaliti što me pozvao.
U uvodnom dijelu govora Cerić se osvrnuo na globalni politički kontekst, navodeći da aktuelni međunarodni trenutak izaziva zabrinutost:
Pretpostavljam da smo danas u situaciji da se molimo za spas, jer imamo vozača, mislim na predsjednika Trumpa, koji plaši i nas i svijet onim što bi se moglo desiti.
Dodao je da se u svom obraćanju želi fokusirati na BiH i budućnost regiona.
Govoreći o važnosti sigurnosnih garancija, Cerić je predstavio niz “molitvi”, kako ih je nazvao, među kojima je prva bila jasna: Bosna i Hercegovina hitno treba postati članica NATO saveza.
Članstvo u NATO-u je ključno za stabilnost Bosne i Hercegovine. Sve tri konstitutivne zajednice su 2009. parlamentarnom odlukom podržale taj put. Imam i pismo iz te godine u kojem je Nebojša Radmanović, kao član Predsjedništva, potpisao zahtjev za Partnerstvo za mir – rekao je Cerić, navodeći da i danas postoji prostor za obnovu tog konsenzusa.
Podsjetio je i na iskustva susjednih država:
Sjeverna Makedonija i Crna Gora su se značajno stabilizirale nakon ulaska u NATO. Nestala je regionalna neizvjesnost.
Posebno se osvrnuo na ulogu Hrvatske, naglašavajući da bi Zagreb mogao imati presudan utjecaj na budući status BiH u Alijansi:
Hrvatska je historijski podržavala Bosnu, uključujući i rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici. Sada može postati glavni sponzor našeg NATO puta. Pošten dogovor je moguć: Hrvatska podržava Bosnu u NATO integracijama, a Bosna uvažava prioritete Hrvata.
Cerić je upozorio da se u međunarodnim krugovima pojavljuju tvrdnje da Zagreb tiho koči NATO aspiracije BiH:
Javna i jasna podrška Hrvatske otklonila bi sumnje i zaustavila dezinformacije.
Govorio je i o širem geopolitičkom okviru, posebno o utjecaju Rusije:
NATO upozorava da Rusija pokušava utjecati na unutrašnja kretanja u BiH i regionu. Prekid Dodikovih veza s Moskvom, kakav najavljuje, samo dodatno potvrđuje hitnost integracije.
Naglasio je da i pripadnici Oružanih snaga BiH ističu kako je spremnost na krize direktno vezana za napredak ka NATO-u. Istovremeno je uporedio politike u regionu:
Srbija odbacuje NATO i negira genocid u Srebrenici, dok Hrvatska podržava naš evropski put. Ono što još nedostaje jeste otvorena podrška NATO integracijama.
Kao prijedlog za Zagreb, Cerić je poručio da Hrvatska treba preuzeti ulogu glavnog sponzora ulaska BiH u NATO te animirati dodatne međunarodne partnere. Istakao je da bi napredak mogao biti ostvaren već na narednom NATO samitu u Turskoj:
Bosna danas ima historijsku šansu, sličnu onoj iz 2009. godine. NATO ostaje posvećen Zapadnom Balkanu kao regionu od strateškog značaja.
